Kultura u središtu Adventa u Zagrebu

Advent u Zagrebu ili, bolje rečeno, zagrebački adventski sajam godinama je pozornost domaćih i stranih medija plijenio vizualnošću i bogatstvom gastronomske ponude. Godinama su strani i domaći gosti pristizali na klizanje u najljepšem ledenom parku i fotografiranje pred dojmljivo ukrašenim kazalištem, borom okićenim na glavnom gradskom trgu ili kojom drugom dojmljivom lokacijom. O kulturi, osim masovne i potrošačke, malo se govorilo i promišljalo. No okolnosti su se promijenile, privremenost nove normalnosti produžena je, velika su okupljanja, poput sajmova, otkazana, a glazba iz kafića i restorana na neko je vrijeme utihnula. Umjesto uz gromoglasan prasak, ove ćemo godine Božić dočekivati s tihom radošću, skromnim veseljem i hrabrom nadom, a u središte Svjetlosti adventa, ovogodišnjeg zagrebačkog programa, bit će postavljena – kultura.

Fritule i kuhano vino Zagrepčani će ove godine zamijeniti kulturnim poslasticama

Posebno će se to zrcaliti kroz devet glazbenih festivala i više od 95 s njima povezanih koncerata, a kulturom će biti prožeti gotovo svi zagrebački prostori; kazališni, muzejski, koncertni, pa i oni na otvorenom, osmišljeni kako bi u prilikama nove normalnosti izvođene programe učinili dostupnima što većem broju posjetitelja.

Najdugotrajniji program, izložba uz X. smotru Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica, otvorena je 29. studenoga u Etnografskom muzeju sa svrhom prikazivanja dosadašnjeg rada Udruge, ujedno suorganizatora izložbe, kao i bogatstva načina izrade i vrsta jaslica te njihove zastupljenosti u različitim dijelovima Hrvatske. Kako ističu iz Muzeja, „kao i sve druge tradicije, i običaji i načini proslavljana Božića u stalnoj su mijeni, pa se tako protokom vremena mijenjaju i božićne jaslice, a postav izložbe nastojat će“, do 6. siječnja, „promovirati božićne jaslice, osnažiti njihovo prepoznavanje, mogućnosti vrednovanja radova te motivirati izvrsnost suvremenih nositelja ove kulturne prakse“.

Dan poslije, 30. studenog, koncertom harfistica Tatjane Vukelić-Peić i Jasne Štiglić uz mezzosopranisticu Helenu Lucić-Šego u Nacionalnoj je i sveučilišnoj knjižnici otvoren Zagrebački harfistički festival – Harfom u adventu koji je pomno zamišljenim programom, realiziranim s pet dodatnih koncerata, zagrebačkoj publici pružio izniman kulturni doživljaj i dodatno oživio prostore Muzičke akademije, Europskog doma, foajea HNK-a i Muzeja prekinutih veza. Taj će muzej, u suradnji s Muzejom iluzija, Muzejom čokolade i Muzejom Zagreb ’80. za svoje posjetitelje cijeloga došašća organizirati zajedničku a udaljenu turu drukčijim gradskim muzejima i prigodne popuste za posjetitelje koji svoju muzejsku putovnicu ispune žigovima ostalih muzeja partnera.

U drugom jednom muzejskom prostoru, onom veličanstvenog Muzeja za umjetnost i obrt, 2. su i 9. prosinca održana prva dva od četiri Adventska koncerta Zagrebačkog komornog orkestra. Osim u MUO-u, biseri klasične glazbe izvođeni su i u Društvu hrvatskih književnika, gdje publika 20. prosinca može poslušati posljednji koncert, na čijem su rasporedu Vivaldi: Jesen za violinu i gudače, Malcolm: Serenada za gitaru i gudače, Popper: Mađarska rapsodija, Vivaldi: Koncert za Gitaru u D duru, Caccini: Ave Maria i Stamitz: Koncert za klarinet i gudače u izvedbi Monike Beus na violini, Srđana Bulata na gitari, Mije Grubišić na violončelu i Marka Zavišića na klarinetu.

Važno je i održavanje Advent Classic Festa, čija nam je umjetnička direktorica Ida Gamulin kazala kako su koncertom 4. prosinca u Hrvatskom glazbenom zavodu obilježene važne glazbene obljetnice, L. von Beethovena, N. Paganinija i Dore Pejačević, dok su 12. prosinca na istom mjestu predstavljeni laureati EPTA s međunarodnih pijanističkih natjecanja; Mia Pečnik, Ruben Habuda, Stipe Prskalo i Zvjezdan Vojvodić.

Dvanaestoga prosinca u Muzeju za umjetnost i obrt održana je i prva od četiri Večeri s Brahmsom. Posjetitelji će biti počašćeni posebnim darom, u solističkim će, četveroručnim ili klavirsko-glasovnim izvedbama uživati slušajući ih na „bratu blizancu“ instrumenta kakav je do svoje smrti koristio i slavni skladatelj. Najvredniji je to primjerak, ističu organizatori, iz zbirke Danijela i Ljubomira Gašparovića, a sa Zagrebom ga vezuje i barunica Ana Vraniczany, koja je na njemu izvela svoje prve klavirske taktove.

Naposljetku, kako bi u radosti došašća mogli uživati i najmlađi, kazalište Mala scena organiziralo je Advent u Maloj sceni i u tri adventska vikenda postavljalo dvije predstave. Kako nam je kazala Buga Marija Šimić, umjetnička direktorica Kazališta, cilj je bio svakog vikenda organizirati predstave za najmlađu djecu, starosti 18 mjeseci, i onu stariju, od četiri godine. Iako ograničeni brojem mjesta u Kazalištu, iz Male scene ističu kako će sve njihove predstave biti dostupne u online obliku do 31. prosinca. „Imali smo inozemne gledatelje putem izravnog prijenosa, neke čak i iz Dubaija, i stoga možemo zaključiti kako nam je ova kriza neočekivano omogućila da dođemo do novih i udaljenih gledatelja.“ Valja se nadati da će ta proširena dostupnost ostati kao jedna od njezinih najpozitivnijih posljedica.